Dom Naprijed razmišljanje Računarstvo u oblaku: potreba, a ne opcija

Računarstvo u oblaku: potreba, a ne opcija

Video: Spadla z oblakov 9/13. (Prosinac 2024)

Video: Spadla z oblakov 9/13. (Prosinac 2024)
Anonim

Konkurencija je prekrasna stvar. A povećana konkurencija u oblačnim servisima - posebno intenzivna bitka između Amazona, Googlea i Microsofta - rezultira uslugama i cijenama koje bi bilo teško zamisliti prije samo nekoliko godina.

Tijekom proteklog mjeseca, sva tri velika igrača, i niz manjih, predstavili su nove proizvode i usluge u oblaku.

Prije otprilike mjesec dana, Google je započeo ovo kolo sniženja cijena na svojem Cloud Platform Live događaju, gdje je smanjio cijene na većini svojih usluga, neke prilično dramatično. Naknade za računanje smanjile su se za 32 posto, a standardne cijene skladištenja spustile su se na 2, 6 centa po gigabajtu mjesečno. Sličan pad cijena za njegov potrošački proizvod, Google Drive, daje vam 1TB prostora za pohranu za oko 10 USD mjesečno. To je prilično uvjerljivo.

Važnija je bila tvrdnja tvrtke da "mislimo da bi cijene u oblaku trebale pratiti Mooreov zakon", što sugerira da će se smanjivanje cijena nastaviti.

Da ne treba pretjerati, Amazon se vratio sa svojim vlastitim sniženjima cijena svojih usluga, uključujući 10 do 40 posto pada troškova većine sirovih mogućnosti računanja. Standardne cijene skladištenja počinju od 3 centa po GB, smanjujući se s volumenom. Ili, ako želite manje suvišnih podataka, tvrtka spora pohrana za Glacier iznosi samo 1 cent po GB.

Na svojoj konferenciji Build, Microsoft je pokušao pokazati da njegova platforma Azure postaje sve šira u pogledu podrške za alate i jednostavnosti razvoja, s novim značajkama kao što je bolji način upravljanja cjelovitom aplikacijom na jednom mjestu. To je također smanjilo standardne cijene, s računanjem cijena do 35 posto, a skladištenjem do 65 posto. Također je uvela novu, jeftiniju, "osnovnu" razinu bez značajki poput balansiranja opterećenja i automatskog skaliranja. Općenito, cijene računanja su vrlo konkurentne i nude više opcija za pohranu podataka ovisno o količini zaliha koju želite.

Zapravo shvatiti koja tvrtka ima najbolje cijene ovisi o aplikaciji jer ćete morati shvatiti koliko pohrane, računanja, prijenosa podataka itd. Trebate. Naravno, kako je jedan od glavnih nacrta računalstva u oblaku to što ga možete povećavati i smanjivati ​​prema potrebi, cijena vam može varirati svaki mjesec ovisno o tome što stvarno koristite. U tu svrhu bilo mi je zadovoljstvo vidjeti kako su Microsoft i Amazon nedavno poboljšali svoje nadzorne ploče radi praćenja korištenja i troškova.

A također sam prilično impresioniran jedinstvenom ponudom svakog prodavatelja. Iako svi dobavljači nude standardne infrastrukturne usluge - računanje, pohranu, SQL i NoSQL baze podataka - pa čak i malu "platformu kao uslugu", svi oni imaju nešto različite snage.

Na mnogo načina Amazonovi web servisi doveli su do prelaska na oblačne usluge, a ima možda i najširi niz ponuda u oblaku s stvarima kao što su pohrana u Glacieru i njegova mreža za dostavu sadržaja Cloudfront, skladište podataka Redshift Data, obrada protoka Kinesis i virtualna radna površina radne površine. Nedavno su me zaintrigirale njegove najnovije instance R3 za aplikacije koje zahtijevaju puno memorije - na primjer, sada možete dobiti verziju sa 32 jezgre, 244 GB RAM-a i dva 320 GB SSD-a za 2, 80 dolara na sat. To je prekomjerno za većinu aplikacija, ali lako vidim tvrtku koja ima povremene potrebe za memorijskim aplikacijama koje odabiru ovo umjesto da kupuju skupi poslužitelj.

Google naglašava svoje aplikacije u oblaku, s nedavnim naglaskom na stvari poput svog alata za analizu podataka BigQuery usmjerenog na više terapeutskih skupova podataka. Google ima puno alata za programere i naglašava koliko se njegova Cloud Platform uklapa u te alate, posebno za veze s Androidovim aplikacijama.

Microsoftova velika razlika s Azureom može biti način na koji se povezuje s lokalnim rješenjima i gura rješenja koja povezuju oblačna i lokalna rješenja kroz stvari poput federacije Active Directory. Pored toga, naglašava svoju dugu povezanost s razvojnim programerima poduzeća, poput proširenja svojih Visual Studio i.NET alata na Azure. U programu Build ranije ovog mjeseca Windows i poslovni programeri s kojima sam razgovarao bili su prilično impresionirani, iako su oni koji prvenstveno prave iOS i Android aplikacije i tako koriste više alata otvorenog koda bili puno skeptičniji.

I naravno, postoji puno drugih izbora. Konkretno, pokret OpenStack pod vodstvom Rackspacea i drugih privlači veliku pažnju zbog mogućnosti prijenosa mogućnosti, osobito za veća poduzeća koja žele pokrenuti svoje privatne oblake i možda ih federirati s javnim oblačnim uslugama. Većina korisnika s kojima sam razgovarao još uvijek je u fazi prototipa, no puno tvrtki ima veliku nadu u ovu platformu, a i ja sam bio impresioniran količinom podrške koju projekt čini.

Primjerice, HP je nedavno najavio svoj novi Cloud System namijenjen prvenstveno poslovnim kupcima, s novim alatima za automatizaciju i upravljanje te fokusom na integriranje javnih i privatnih usluga u oblaku. To je zasnovano na HP-ovoj implementaciji OpenStack-a. Tvrtka se uglavnom fokusirala na hibridne implementacije oblaka, vjerujući da će tako raditi većina poduzeća u budućnosti.

I IBM čini mnogo veće pritiske svojim oblačnim uslugama, posebno nabavom Softlayera za oblačnu infrastrukturu i Cloudanta za bazu podataka kao usluge. IBM ima niz jedinstvenih značajki, a u posljednje je vrijeme istaknuo ogroman broj zemalja u kojima ima podatkovne centre, što veliku zabrinutost predstavlja za međunarodne organizacije.

U stvari, gotovo svaki proizvođač hardvera i softvera za podatkovne centre pokušava shvatiti kako se njihova ponuda mora mijenjati u svijetu usluga u oblaku, posebno proizvođača poslovne infrastrukture.

A to čak i ne računa računare Software-as-a-Service (SaaS) igrača, poput Salesforcea i Workdaya, koji nude uvjerljive aplikacije u oblaku.

Očito je da je cijena daleko od jedinog razmatranja pri odabiru aplikacija koje bi trebale ići oblačnim putem i koji bi ih pružatelji trebali obraditi. To nije ni najvažnije. Daleko je važnije razumijevanje što točno želite ići u oblak, što je moguće i vjerovatno te koliko se platforma i planovi prodavača podudaraju s vašim tvrtkama. Skoro je jednostavno biti zaključan u davatelja usluga oblaka kao i zatvoriti se u vlasnički softver. Ostale važne teme uključuju sigurnost, identitet, fleksibilnost i vještine vašeg osoblja.

Posljednjih nekoliko godina postalo je uobičajeno razmotriti oblačne usluge kao alternativu lokalnim aplikacijama i internim podatkovnim centrima. No, s novim razinama cijena, kontrola i opcija, sada se dolazi do točke kada većina organizacija prvo može pretpostaviti oblak i samo koristiti interne aplikacije i centre podataka kada za to imaju uvjerljiv razlog, barem za nove aplikacije. Prelazimo iz svijeta u kojem oblačne usluge više nisu samo opcija, već postaju zadana.

Računarstvo u oblaku: potreba, a ne opcija